Login

Zaboravih zaporku

UNDER MELODY
Poll

Koji OS koristite na mobitelu (smartphoneu)?

 
 
 
 
 

Rezultati

Zagreb
Vrijeme
CURRENT MOON
Latest topics
» 15 najpoznatijih slika duhova
by Neptun uto tra 30, 2013 2:45 pm

» Dječak 'na nebu' upoznao sestru za koju nije ni znao
by Neptun uto tra 30, 2013 2:30 pm

» Upoznajte dijete koje u detalje zna opisati svoj prosli zivot!
by Neptun uto tra 30, 2013 2:22 pm

» Mačak koji predviđa smrt
by Neptun uto tra 30, 2013 2:18 pm

» Kakav to stvor baulja kanalizacijom?
by Neptun uto tra 30, 2013 2:13 pm


iPhone robovi - masovna samoubojstva i globalna eksploatacija

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

iPhone robovi - masovna samoubojstva i globalna eksploatacija

Postaj by Mato on pon ruj 24, 2012 7:49 pm


Vidljiv i nevidljiv svijet


Jedan od utjecajnijih progresivnih listova u SAD-u, Mother Jones Magazine (izlazi od 1976.) objavio je možda i najdetaljniji opis izrabljivačkog procesa koji egzistira diljem svijeta samo kako bi se privilegiranom tržištu dostavili najnoviji "gadgeti".

U tekstu pod naslovom "Inside Apple's Hidden Factories. Finally." (prijevod: "U Apple-ovim tajnim tvornicama. Napokon.") ističe se zanimljiva priča osobe po imenu Mike Daisey.
Gospodin Daisey je sam sebe opisao kao "velikog štovatelja kulta Apple-a".
Imajući u vidu njegovo beskonačno poštovanje prema voljenoj kompaniji, radio stanica "This American Life" odlučila ga je povesti na mjesto gdje se proizvode njegovi omiljeni proizvodi, u kineske tvornice kompanije Foxconn (koja sastavlja Apple proizvode) u gradu Shenzhen (jugoistok Kine).
Tamo je Mike Daisey mogao iz prve ruke vidjeti kako se stvara "čarolija".


Prvi detalj koji je Daisey-a temeljito šokirao je sama veličina industrijskog postrojenja - iPadove, iPodove i druge Apple proizvode u tvornici slaže čak 34,000 radnika.
U menzama se nalazi po nekoliko tisuća ljudi od jednom, a spavaonice su bile toliko pretrpane da su Daisey-a podsjetile na "lijesove u nizu".
Spavaonice se nalaze u sklopu tvornica - tako da radnici uvijek budu dostupni, u bilo koje doba dana ili noći (primjer kasnije u tekstu).



U obilasku tvornice Daisey se susreo s mladom radnicom čiji je jedini posao čistiti iPad ekrane - u nedogled. Kako je uskoro saznao, ta mlada radnica ima svega 13 godina.
Nekoliko koraka dalje jedan radnik se pred njim srušio mrtav, nakon smjene koja je trajala punih 34 sata.
Možda i najzastrašujući detalj koji je Daisey doživio na svojem obilasku bila je, kako je sam izjavio, "grobna tišina" - strojevi gotovo da se ni ne čuju, jer doslovno sve ljudi sastavljaju svojim rukama.

Ta ogromna masa ljudi u gigantskim tvornicama već je postala ozbiljan problem i za okoliš. Kineske vlasti upozorile su na velike ekološke probleme koje Apple stvara. U opsežnoj dokumentaciji (cijeli PDF dokument) ispostavlja se kako Apple nimalo ne brine oko utjecaja na okoliš, unatoč formalno sasvim drugačijim stavovima.


Radni uvjeti u kojima je za mnoge samoubojstvo jedini izlaz

New York Times navodi kako su radnici prisiljeni raditi u rigoroznim uvjetima, mnogi i po 7 dana u tjednu.
Često moraju toliko dugo stajati na nogama da im noge toliku nateknu da više ne mogu niti hodati.
Sigurnost na poslu je minimalna - prošle godine, u svibnju, u eksploziji stradalo je nekoliko radnika, a velik broj je ozljeđen.
U roku od samo nekoliko mjeseci dogodile su se još dvije eksplozije sa smrtnim slučajevima.
Kineske organizacije pisale su detaljne izvještaje u središnjicu kompanije Apple, opisani su uvjeti rada, no konkretno poboljšanje nije nikada ostvareno.


Sigurnosne mreže u spavaonicama kao pokušaj prevencije masovnog vala samoubojstava (izvor slike: The New York Times)


U tom očaju, u gotovo robovlasničkim uvjetima, mnogi radnici vide samoubojstvo kao jedini spas.
Apple-ov proizvođač u Kini, kompanija Foxconn, reagirala je na masovni porast broja samoubojstava u tvornicama. Ali ne na način da su smanjili intenzitet izrabljivanja radnika - kompanija je odlučila "rješiti" problem samoubojstava na način da su dali postaviti velike "sigurnosne" mreže između katova u sklopu velikih spavaonica kako se radnici ne bi mogli "bacati u smrt".

Jedino što će ovo morbidno "rješenje" prouzrokovati je da će se radnici i dalje ubijati, ali na još strašnije načine.
Da stvar bude još i bizarnija, kako prenosi The Huffington Post, kompanija Foxconn naredila je zaposlenicima da moraju potpisati poseban dodatak ugovoru kojim će se obvezati kako "neće pokušati suicid".


Jedan u nizu požara unutar tvornice Foxconn

Tvornice u Kini obećavaju Apple-u kako "nijedan rok nije preblizu, nijedan posao neizvediv".
Sukladno tome netko se u Apple-u dosjetio, samo nekoliko tjedana prije no što su proizvodi trebali stići na police dućana, kako bi bilo dobro malo promijeniti dizajn ekrana.
Već isti dan, oko ponoći, novi ekrani su stigli u tvornicu.
Upravitelj iz spavaonice izvlači oko 8,000 radnika, svakom je dat po jedan biskvit i šalica čaja i otpočinje 12 satna smjena. U roku 96 sati tvornica je počela konzistentno isporučivati po 10,000 prepravljenih proizvoda na dan, ispričao je jedan bivši dužnosnik u Apple-u.

Od afričkih rudnika, kineskih tvornica do bijelih polica

Da stvar bude još i gora - nehumani tretman kineskih radnika samo je dio problema kojeg direktno i indirektno stvara potreba za Apple proizvodima.

Zanimljivo je kako izvještaji same kompanije Apple potvrđuju neljudske uvjete u kojima se proizvode njihovi proizvodi. Interno istraživanje proizvodnih pogona pokazalo je kako preko polovice svih pogona ne zadovoljavaju niti minimalne uvjete rada, uključujući i najodvratnije oblike izrabljivanja - korištenje djece u radu.

Tekst lista "Mother Jones Magazin" donosi detaljne specifikacije oko samih proizvoda i kako konkretni dijelovi imaju snažan utjecaj globalno. Podsjetimo, Apple prodaje stotine milijuna svojih proizvoda (vidi grafikon desno).

Kako prenosi spomenuti članak, Apple-ov mobilni telefon iPhone sastoji se od preko 1,000 dijelova. Kompanija je jako tajnovita po pitanju od kuda svi ti dijelovi dolaze. Ako se telefon otvori, manje od 130 dijelova ima oznaku o porijeklu.

Jedan 16GB iPhone 3GS telefon sadrži 12 dijelova optočenih zlatom (zlato je idealni konduktor). Kompanija nabavlja zlato putem velikog sloja tzv. "posrednika" čiju je pozadinu gotovo nemoguće provjeriti što u konačnici rezultira velikom vjerojatnošću da se zlato nabavlja iz ratnih zona, većinom iz Afrike.
Osim zlata, bakar i drugi metali dolaze direktno iz Demokratske Republike Kongo.
Za nadzor nad ekstrakcijom tih elemenata naoružane skupine u Kongu godišnje dobivaju oko 93 milijuna dolara.
Apple i mnoge druge kompanije doslovno ovise o materijalima iz Konga, ali i o načinu na koji ih dobivaju. Da je Kongo uređena zemlja, trošak ukupne proizvodnje jednoga Apple iPhone naglo bi skočio.
Srećom po Apple, u Kongu i dalje vlada kaos, a žrtve se broje u milijunima.


Potrebni metali dobavljaju se većinom iz Demokratske Republike Kongo. U ekstrakciji i rudnicima često rade i djeca.

Prema istraživanjima, LCD ekrani za Apple proizvode dolaze iz Kine i Tajvana. Partnerska kompanija "Wintek" optužena je za masovno izrabljivanje migrantskih radnika.

Za vibraciju telefona koristi se materijal visoke gustoće tungsten (ili wolfram), rijetki metal koje se nabavlja (3/4) iz Kine, ostatak dolazi, još jednom, iz države Kongo.

Apple također loše tretira i svoje kupce, često se proizvodi prodaju pod ekskluzivnim obvezama prema telekomunikacijskim gigantima (AT&T i Verizon u SAD-u), a mnogi su do sada već objavili istraživanja koja pokazuju da uređaju doslovno "prate" korisnike bez njihovog znanja.
Ipak, tretman korisnika gotovo je zanemariv kada pred sobom imamo detalje o proizvodnji Apple proizvoda.



U slučaju Apple-a "brand" se često izgrađuje na blještavim reklamama pa čak i na knjigama o osnivaču Steve Jobs-u koje se ovih dana tako agresivno prodaju na svakom koraku.

Što se pak tiče samog Steve Jobs-a, on nije ni približno bio osoba kakvom nam se danas pokušava prikazati. "Veliki vizionar" je bio tek jedan u nizu vlasnika kapitala i sukladno tome vlasnik sredstava za proizvodnju. A kao takvog može ga se pamtiti isključivo na temelju masovnog izrabljivanja koje je ponajviše pogodovalo njemu i njegovim najbližim suradnicima.

Između autonomije i otuđenja

Cilj ovakvih i sličnih tekstova nikada ne bi smio postati dio mainstream "naricanja". Strašne scene koje se odvijaju u prenatrpanim tvornicama trebale bi, idealno, poslužiti za dublje shvaćanje odnosa između kapitala i proizvodnje.
Ako takve informacije uzmemo kao površni senzacionalizam, dolazimo u opasnost da njima širimo isključivo pesimizam - i još gore, defetizam.

Karl Marx je opisao ovaj proces u svojoj teoriji "alienizacije" (otuđenja) 1844.
Prema njemu otuđenje nije isključivo rezervirano samo za ljude, tj. otuđenje između čovjeka i čovjeka, ili kako se često spominje - otuđenje čovjeka i prirode.
Otuđenje je itekako prisutno u našem odnosu prema proizvodima koji nas okružuju.
Koristeći ili konzumirajući gotovo proizvod, dolazimo u situaciju da nismo u stanju vizualizirati kompletan proizvodni proces.
Svakako, na snazi je i sve izraženija tendencija da se - čak i po saznanju svih činjenica - taj kompletni proces jednostavno ignorira, zaboravi i zatomi izvan aktualnog promišljanja pojedinca o svijetu koji ga okružuje, ali i o sebi samome.

Možemo kosnatatirati kako se nešto slično dešava i u svakodnevnom posjetu supermarketu, kupujući gotov proizvod mnogi radije ignoriraju činjenicu da je meso životinje u hladnjači dobiveno surovim industrijskim uzgojem, nikako ne na način koji se pokušava prikazati u šarenim reklamnim materijalima.

Svako otuđenje - korisnika od proizvoda, radnika od proizvodnje, čovjeka od čovjeka, u konačnici je gubitak autonomije pojedinca, ali i šireg kolektiva.
Samo eliminacijom otuđenja moguće je očekivati konkretne promjene u sistemu koji upravo ta otuđenja i stvara na svakom koraku.
Segmentirana solidarnost nije ništa drugo nego još jedno specifično otuđenje - solidarnost koja ujedno ima i potencijal konkretne promjene je samo ona solidarnost koja u sebi ima element pozitivne monolitnosti.
Drugim riječima, baš zbog specifičnosti modernog ekonomskog sistema i činjenice da nam se serviraju proizvodi s Dalekog Istoka, solidarnost mora biti internacionalnog karaktera.
Sve drugo su samo prikriveni oblici rasizma, konformizma i neljudske indiferencije.
Aktualni globalizam je proces koji će svakako ono najgore, o čemu smo do sada samo čitali, uskoro donijeti i pred naša vrata.
Sistem koji se održava na brutalnoj eksploataciji radnika nije sistem u kojem možemo biti sretni u našim malim "oazama mira", jer za takav sistem nema predrasuda - ako bude postojala "ekonomska računica" kako bi bilo profitabilnije da iz aktualnog statusa potrošača pređemo u status "najamnog roblja", ta politika će se implementirati i nad nama, koliko god se neki nadali da je ona rezervirana samo za nama "daleke" narode Azije ili Afrike.

____________________________________
Opera, the fastest and most secure web browser

Mato

Spol : Male
Broj postova : 1522
Bodovi : 57333
Preporuke : 41
Rođendan : 08.09.1988
Registriran/a od : 08.10.2009
Godina : 28

Korisnički profil http://www.e-zabava.tk

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.