Susreti sa životinjama opasnim po ljude

Odlazak u prirodu ima puno prednosti i ljepota. Također sastavni dio su i one životinje koje se čovjek i najviše boji. Priroda ima neka svoja pravila igre u kojoj se čovjek mora prilagoditi.
U pravilu sve te životinje opasne po čovjeka nikad ne napadaju osim ako se osjećaju ugrožene. Napravit ćemo rezime onih najzanimljivijih.

Medvjed:

Često se postavlja pitanje je li susret s medvjedom opasan. Kao i sve druge životinje, tako i medvjed bježi od čovjeka. Naravno da je on dovoljno snažan da može ozbiljno ozlijediti, pa i usmrtiti čovjeka. On će međutim nasrnuti jedino ako se osjeti ugrožen ili ako se ženka zabrine za svoje mlade. Zato ako uočite medvjeda koji vas još nije primijetio nemojte mu se prikradati i dalje približavati. Promotrite ga s udaljenosti po mogućnosti većoj od 50 m, a nikako ispod 30 m, pa se tiho povucite. Ako se iznenada susretnete s medvjedom na udaljenosti manjoj od 30 m i on će vas sigurno primijetiti i najvjerojatnije pobjeći. Možda će se podići na stražnje noge da vas bolje odredi sluhom, mirisom i vidom. Dizanje na stražnje noge ne znači i da vas namjerava napasti. Svakako odmah stanite, ali nemojte bježati nego se povucite u stranu tako da medvjedu ostavite dovoljno prostora za uzmak u prohodnijem smjeru. Dobro je govoriti normalnim glasom tako da se medvjed lakše orijentira, a da ga se dodatno ne uznemiruje. Ako se krećete gustom šikarom dobro je pri tome činiti nešto veću buku kako medvjeda ne biste iznenadili u dnevnom ležaju. Majku s mladunčadi treba uvijek naširoko obilaziti. Nemojte dopustiti da vam medvjedići počnu prilaziti. Kad ste u staništu medvjeda poštujte tu najveću kopnenu zvijer, ali strah zamijenite oprezom.

Sigurno ste se mnogo puta upitali ''što ako me napadne medvjed?'' .
Evo što uraditi ako dođe do toga:
1. legnite na tlo i budite mirni i tihi –zabilježeni napadi pokazuju da napad ženke crnog medvjeda koja ima mlade često prestaje kada se osoba prestane braniti
2. ostanite gdje jeste i ne pokušavajte pobjeći od medvjeda penjanjem na drvo - većina vrsta medvjeda se brzo i lako penje na drvo,te će ići za vama
3. ako vas medvjed napadne iako mirno ležite, udarajte ga s čime god možete po očima i njušci

Kad ugredate medvjeda:
- objavite svoju prisutnost,što god činili-neka vas primijete,medvjede se na isplati iznenaditi – zapamtite da medvjedi trče brže od ljudi
- ne postoji najmanja sigurna udaljenost kad se radi o medvjedu – što dalje,to bolje
- nastojte ukloniti sa sebe sve mirise hrane,ne spavajte u odjeći u kojoj ste kuhali,spremite hranu tako daju medvjed ne može namirisati

Medvjedi su opasni u svim prilikama i treba ih izbjegavati,ali u ova 3 slučaja su posebno opasni :
- ženka dok brani mladunce
- medvjedi naviknuti na ljudsku hranu
- medvjedi dok brane tek ulovljeni plijen

Divlje svinje:

Divlje svinje (Veprovi) će napasti će samo ako je ranjen ili ako se približimo krmači sa mladima toliko blizu da ona osjeti da su mladunci ugroženi.
U pravilu rijetko se događaju susresti se sa divljom svinjom jer nas ljude osjete puno prije nego što ih uopće možemo ugledati.
Uvijek će prije uzmaknuti pred čovjekom nego se suprotstaviti.

Zmije:

Zmije pripadaju razredu gmazova. Nisu sve zmije otrovne, niti su svi zmijski otrovi smrtonosni za ljude. Čak i ako jesu, efikasnost otrova ovisi o tome da li je zmija prethodno ulovila plijen pa
ispraznila vrećice s otrovom, veličini zmije, starosti i veličini čovjeka, mjestu ugriza i tome slično.
Otrov zmijama služi prvenstveno za svladavanje plijena, ali ima i digestivnu funkciju. Kako zmije plijen gutaju u jednom komadu, otrov im također služi kako bi razgradnja plijena počela već u ustima. Stoga je otrov u stvari vodena otopina brojnih enzima, toksina i drugih proteina.

Hitna pomoć u slučaju ugriza zmije:
U Hrvatskoj su za ljude opasne samo dvije vrste zmija: poskok i riđovka.
Na mjestu ugriza vide se dvije ranice od zmijskih zuba. Ponekad postoji samo jedna ranica. Sam ugriz ne znači da je zmija i ubrizgala otrov. Čak u 22% dokazanih ugriza nema znakova otrovanja.

Znakovi otrovanja (ne moraju svi biti izraženi):
- Vrtoglavica
- Mučnina i povraćanje
- Bol i oteklina na mjestu ugriza
- Otok limfnih čvorova u preponi kod ugriza u nogu, ili u pazuhu kod ugriza u ruku.
- Šok je najopasnija posljedica ugriza.

Postupak:
- Ugrizena osoba treba mirovati.
- Imobilizirajte nogu ili ruku na kojoj je ugrizna ranica. Time se usporava širenje otrova u organizmu.
- Potreban je brz prijevoz do bolnice.
- NE podvezujte ugrizeni ud.
- NE zarezujte ranicu.
- NE isisavajte otrov.
- NE stavljajte led na mjesto ugriza.

NAJVAŽNIJE OD SVEGA: Iako se zmijski antiserum može kupiti u ljekarnama, NIKADA GA NE UBRIZGAVAJTE SAMI SEBI ILI DRUGOJ OSOBI BEZ ADEKVATNOG LIJEČNIČKOG NADZORA U osoba osjetljivih na serum razvija se reakcija brze preosjetljivosti (anafilaktički šok) koja može biti smrtonosna ako se njeni simptomi odmah ne ublaže. Prema tome, ubrizgavanje antiseruma ("protuotrova") bez liječničkog nadzora može biti opasnije od samih simptoma trovanja . Zmijski je antiserum poseban medicinski pripravak kojeg se može dati samo u bolnici pod strogim liječničkim nadzorom !!
Valja napomenuti da loše izvedena prva pomoć može samo pogoršati stanje ugrizene osobe.
Često se misli da je dobro ranu zarezati i isisati što je više moguće otrova. To može raditi samo uvježbana osoba, jer rezanje rane pojačava krvarenje, a ako se, primjerice, koriste nesterilni noževi, britvice i sl., onda može doći i do infekcije rane.
Neki autori predlažu stavljanje poveza kako bi se spriječilo širenje otrova. Takav povez mora biti dovoljno čvrst da uspori širenje otrova, a da ne ometa krvotok. Obzirom da je neiskusnom čovjeku vrlo teško odrediti što je to dovoljno "jako" da zaustavi otrov, a dovoljno "slabo" da ne zaustavlja krvotok, ne preporuča se samostalno stavljanje poveza. Čvrsto stegnuti povezi mogu znatno pogoršati stanje ugrizenog dijela tijela i izazvati gangrenu.

Vrlo ozbiljna trovanja su rijetka, a smrtni su slučajevi gotovo nepoznati ako se liječenje obavi u roku od 6 do 10 sati nakon ugriza. Zapravo, smrtni slučajevi izazvani zmijskim ugrizom toliko su rijetki da u krajevima gdje je poskok česta životinja više ljudi pogine od elementarnih nepogoda (potresa, poplava) nego od ugriza.

Zmiju ne treba loviti jer su rezultat lova najčešće dodatni ugrizi.

U nas najviše ugriza ima u proljeće i ljeto kada su zmije najaktivnije. Poskok je opasan naročito koncem osmog mjeseca kada se penje na granje drvlja i drveća (1 do 1,5 m visine) u potrazi za mladim pticama, odnosno plijenom, kada ga ljudi mogu slučajno zahvatiti.
Činjenica je da ugriz poskoka (osim ako nije direktno u neku veću žilu ili u vrat) daje barem 48 sati preživljavanja ako se bas NISTA ne napravi. Statistike kažu da nitko nije urmo prije 48 sati i da puno njih nije uopće umrlo bez ikakvog liječenja.

Znaci da je u normalnim okolnostima najbolje postupati po lijecnickom protokolu:
-smiriti čovjeka
-oprati ranu sa puno hladne vode i dezinficirati
-dobro previti sa SIROKIM zavojem veći dio noge/ruke, (dovoljno čvrsto da se USPORI cirkulacija u žilama ali ne tako jako da se blokira... naći da prsti ne smiju ni poplaviti ni izgubiti osijecaj)
-imobilizirati ruku/nogu kao u slučaju prijeloma
-u bolnicu čim prije

Pas:

Pas je čovjekov najbolji prijatelj, no što kada naletite na podivljalog psa, koji nije baš tako drag kakvi su inače?

Idete u šetnju ili boravite u prirodi, uz vas je vaš pas, vjerojatnost da vas podivljali psi napadnu je velika. Da bi znali se obraniti moramo razumjeti psihologiju te životinje. Pas je od davnine udomaćena životinja, čovjekov čuvar i vjerni pratitelj. Čovjek je nezahvalan, iz bilo kojeg razloga psa napušta. U psu se javlja nagon za preživljavanje, pas je zvijer, da bi opstao treba uloviti plijen, te se ograničava na neko područje i to područje brani. Zbog svoje društvenosti više jedinki se udružuje u čopore radi lakšega lova i tu nastaju problemi. Mi ulazimo u njegovo područje, pas nas ne napada jer nas smatra svojim plijenom, on nas napada jer brani svoj teritorij.
Da biste se obranili morate mu pokazati da ste mu ravnopravni, ne smijete bježati, da se ne spotaknete i padnete jer tada vam je obrana jako slaba. Ne okrečite glavu na stranu, pas ne smije osjetiti vaš strah. Isto tako i pas ima svoju psihu. I on osjeća strah. Gledajte ga, ako pri tome skrene pogled on vas se boji.
Pas je jako brzi napadač ako osjeti vaš strah on napada. Dođe li do okršaja, način na koji možete se izvući sa što manjim ozljedama je da mu uhvatite donju vilicu. Nikad u obranu od psa ne pružajte noge, ne udarajte psa nogama jer je puno brži od čovjeka i uvijek grize ono što mu je najbliže.

Kako psa uhvatiti za donju vilicu?
Kad primijetite da vam se približava pas ili čopor, odmah skidajte jaknu, majicu... bilo što od tkanine što da možete namotati na slabiju ruku. Ta ruka bit će izložena ugrizu zato mora biti i dobro
zaštićena. Napast će vas samo vođa čopora ako prethodno osjeti vašu slabost. Štitite se zaštićenom rukom, ne nogom. Jačom slobodnijom rukom uhvatite mu donju vilicu. Ovo zvuči nevjerojatno, teško je to, sve ovisi o psihofizičkoj sposobnosti čovjeka, kad čovjek ima jaki stisak na čeljusti više nema opasnosti za većim ozljedama jer ugriz više nije opasan. Ako se pas ne smiri razdvojite mu čeljust jakim trzajem u stranu.

Idealno bi bilo da do takvih situacija ne dođe ili pak da barem pomogne neka batina ili prevlada strah da uopće ne napada.

Vukovi:

Priče o vukovima koji su zaklali janjad i ovce nisu toliko rijetki koliko se misli. Čopor vukova je čopor vukova i ako se naiđe na njih tehnike pogleda i mirnoće padaju u vodu. Nama ide u prilog što je čopora po Hrvatskoj malo. Također nam ide u prilog što se čak i čopor vukova generalno boji čovjeka jer su ih lovci i seljaci poubijali popriličan broj u zadnjih stotinjak godina. Navodno ih je po Lici najviše i navodno ih ima i po Gorskom kotaru i onom prijelaznom djelu prema Sisačko-Moslavačkoj županiji. Puno je veća vjerojatnost da čete naletjeti na medvjeda.

Stršljen:

Stršljen pripada rodu osa, ali je veći i opasniji od nje.
Otrov stršljena za razliku od otrova ose i pčele sadrži veliku količinu histamina.
Histamin je tvar koja se oslobađa iz mastocita, prilikom alergijske reakcije. Histamin pokreće lančanu reakciju, tj. pucaju mastociti i oslobađaju endogeni (unutarnji, naš) histamin. To dovodi do povećane propustljivosti krvnih žila iz kojih se oslobađa voda i tako dolazi do otoka. Ukoliko se odmah ne reagira (antihistaminicima, kortizonima), ishod može biti fatalan.
Zato nije loše uvijek kod sebe neki od preparata kao što su BRONAL, PRESING, KLARITIN. Ti se lijekovi obično koriste kod alergija, i treba napomenuti da vam oni NEĆE
SPASITI ŽIVOT, ali će vam dati dragocjenih 30-45 minuta vremena za doći do liječnika.

Ako zapazite gnijezda (koja vole raditi po šupljinama trulog drveća u šumama itd.) koja veličinom može biti veliko kao tri košarkaške lopte u nizu, napravite veliki luk i zaobiđite ih. A i ako će letjeti blizu vas, čut ćete ih po jakom zujanju.

Izvor:
http://survival.aforumfree.com